Blaga klima Crikvenice i njene okolice zaštitni je znak ovog područja. Ilirska i antička baština,utjecaj Frankopana, te Austro Ugarske monarhije, rezultirali su bogatom turističkom tradicijom. Zaklonjene uvale, parkovi, vile i vrtovi uz pješačke staze čine pojas zelenila što se pruža uz samu obalu,a među bujnim brežuljcima unutrašnjosti posjetitelje očekuju brojne pješačke staze.
Općenito o šetnicama:
Najviši dijelovi Vinodola: Medviđak (1.077 m), Kobiljak (1.119 m), Zagradski vrh (1.187 m) te Viševica (1.428 m) kao i niža brda primorskog bila visine cca 300 m pružaju mnogobrojne mogućnosti za aktivni odmor između ostaloga za planinarenje odnosno šetnju.
Obilježeno je sedam staza:
1.STAZA VALOVA – staza uz samu obalu od Novog Vinodolskog do Jadranova
2.STAZA KRŠA I KUŠA – staza od Novog Vinodolskog preko prvog brdovitog grebena Sv. Jurja, Drenina, Gavranove stijene, Soplja pa sve do Jadranova
3.STAZA LITICA – od Viništa preko ledeničke gradine te uz vinodolske litice sve do Zebra iznad Drivenika
4.ZELENA STAZA – od Luke Krmpotske preko planinskih vrhunaca Rujnika, Sitovnika, Zagradskog vrha, Kanculove glave do Medviđaka
5.NEBESKA STAZA – od Luke Krmpotske pa preko najviših vrhunaca tog područja do Medviđaka
6.STAZA DEGENIJE – od Sibinja kroz Vodnu dragu do Kozice
7.STAZA RIMLJANA – od Crikvenice do Čandrli iza Drivenika prateći jednim dijelom tok Dubračine.
Staze su tako koncipirane da posjetitelji tijekom šetnje mogu uživati u prekrasnim vidicima na obalu i otoke te na planine Gorskog kotara (za lijepa vremena pogled seže do Kornata, Bjelolasice, Risnjaka, slovenskog Snježnika, Julijskih Alpi te do talijanskih Dolomita
STAZE I PLANINARSKI PUTOVI
Turističke staze Jadranova - između uvala Perčin i Havišće., trasirane kroz borovu šumu i karakteristično primorsko raslinje, povezuju skrovite plaže i uvale. Jedna od staza vodi do uvale Lokvišće, poznate po ljekovitom blatu arheološkom nalazištu.
Vrijeme hoda: 40 minuta
Dužina staze: 2.500 metara
Drenin je najviši vrh primorskog bila iznad Crikvenice (380 m) s tragovima ilirske gradine. Markiran put počinje od kamenog mosta preko Dubračine, potom se preko Benića, Šupera, Drage i Zoričića nastavlja kroz borovu šumu i pri vrhu se probija kroz visoku makiju. S vrha pruža se vidik na Vinodol, Vinodolski kanal, otok Krk I Učku.
Vrijeme hoda: sat i 20 minuta
Ljubavna staza - obilježena staza, izgrađena tridesetih godina 20. stoljeća, vodi šumovitim dijelom crikveničkog zaleđa od Vinodolske ulice do gradine Badanj s koje se pruža pogled na Vinodolsku dolinu.
Vrijeme hoda: jedan sat
Dužina staze: 2.000 m
Ističemo:
- Put za Kotor i Dolac (kulturno-povijesna i arheološka važnost)
- Spomenik prirode - Stari hrastovi u Guljanovu dolcu
-Staza kamenih stupi ili priča o starim putevima grožđa,smokava i soli
"Staza kamenih stupi" je "oživljeni" stari put kroz brdo Klamarušu, koji se nadvio nad selo Baretići u blizini Grižana, a koji je u minulim vremenima bio jedna od poveznica naseljenih mjesta sa šumskim predjelima. Duž staze otkriva se prekrasan krajolik, te prirodni i kulturno-povijesni spomenici (sakralni objekti, gradina...). Riječ je o kružnoj stazi koja počinje i završava u centru Grižana. Duga je oko 10-ak kilometara, savladava 380 m visinske razlike, a na njoj se nalazi preko 1.300 isklesanih ili ugrađenih u stijene kamenih stepenica (stupi).
Staza je stoga, osim turističkog, također i rekreativnog karaktera, a svaki posjetitelj koji je prođe saznat će i zanimljive priče iz ne tako daleke povijesti kada je bila jedna od glavnih poveznica između šumskih predjela i spomenutih mjesta. Njome su, ali i drugim stazama na tom području (Zabral, Bačvica...), stanovnici vinodolskih sela nosili grožđe, smokve i trešnje, u II. svjetskom ratu i sol, te ih na području Gorskog kotara mijenjali za žito, krumpir i grah.
Staza ulazi i u selo Gobići, inače rodno mjesto proslavljenog hrvatskog slikara minijatura Julija Klovića, u svijetu zvanog Michelangelo minijatura. Nakon obilaska Klovićeva kraja, staza se penje do usjeka brda Klamaruše, gdje se nalaze dvije atraktivne špilje: Karlova peć gornja i donja, a izlazi na sam vrh planine na oko 600 metara nadmorske visine. Tu se nadovezuje na postojeću planinarsku stazu Litica prema vidikovcu Pridva, te se otuda s druge strane vraća prema mjestu Grižane, gdje rekreativno-poučni izlet i počinje.
Oprema: Primjerena odjeća za planinarenje, gojzerice, štapovi, okrepa, dovoljno vode.
Težina puta: srednje težak, na nekim mjestima strm i kamenit - uzeti štapove!
Trajanje hoda: oko 5 sati
Nebeski labirinti
Deset od kamena složenih labirinata nalazi se u blizini vidikovca Sviba te staklene kapelice u selu Omar, a u blizini je i lovački dom, sa svojom zanimljivom gastro ponudom
Nebeski labirinti, kojih ima na i otoku Cresu, u Istri te u mnogim zemljama, povezani s astonomskim i kozmičkim obrascima. Svojom nazočnošću imaju vrlo pozitivna djelovanja na cijelu okolinu te stvaraju ravnotežu na tijelu samoga planeta Zemlje.
Ljudi koriste labirinte kao jedan od načina povratka sebi, odnosno sredstvo istraživanja svojega mjesta pod Suncem, svoje ljudskosti. Česta hodanja kroz razne labirinte potiču pozitivne promjene na svim nivoima, pomažu u poboljšavanju zdravstvenih problema,
odnosima s drugim ljudima, psihološkim problemima te poslovnim i materijalnim odnosima.